Voditelji

Boris Bakal, pokretač Frooom! škole i njezin dugogodišnji voditelj, kazališni je i filmski redatelj i izvođač, intermedijalni umjetnik i pisac, polihistor i javni povjesničar te aktivist za materijalnu i nematerijalnu baštinu, čiji se rad i istraživanja temelje na relacijskim, lokacijski specifičnim i sudioničkim praksama. Kao suosnivač međunarodne umjetničke platforme Bacači sjenki osmislio je i realizirao projekte na šest kontinenata te održavao predavanja i radionice u međunarodnom kontekstu. U svom interdisciplinarnom pristupu povezuje arhitekturu i prostor, kolektivno pamćenje, izvedbene prakse i

Lucija Kovačević studentica je psihologije koja dolazi iz samog srca Slavonije. Frooomu se pridružila kao strastvena obožavateljica filmova. Bez velikih kompetencija u filmskom polju, ali s puno kompetencija u psihološko-pedagoškom radu s djecom. U slobodno vrijeme bavi se fotografijom i još uvijek, pomalo kao dijete, lovi onu savršenu zraku Sunca. Ako je ne pronađete među fotoaparatima i djecom, vjerojatno upravo gleda još jedan film i uvjerava sebe da je to „stručno usavršavanje“. Voditeljica je na Frooom! filmskim radionicama od 2025.

Veno je jedan od 35 najboljih Frooom! voditelja u ovom dijelu svijeta. Voli puno učiti, naročito druge. Uvijek se namjeri na manje od sebe jer voli raditi s ljudima koji svakodnevno rastu. I voli raditi super filmove, sa super maštovitim scenarijima i redateljskim trikovima. Unatoč velikoj dioptriji, trener je oštrovidnosti prilikom gledanja, slobodoumnosti prilikom osmišljavanja i dalekovidnosti prilikom stvaranja filmova. Profesor filozofije, pedagog, glumac i filmski autor s više od 15 godina iskustva u području filmske i medijske pismenosti. Diplomirao

Bojana smišlja filmove dok trči, pliva, dok roni. Putuje pješice, jer tako sve najbolje vidi i upozna. Onda ode u špilju i duboku jamu, pa nakon što dovoljno dugo visi naopačke na konopu u mraku, spremna je za pisanje filma svijetlom i kamerom. Izvući će svačije ideje iz mraka glave i učiniti ih vječnima. Bojana Burnać je i direktorica fotografije, redateljica, scenaristica te iskusna filmska edukatorica, magistrica snimanja na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Prva je žena u hrvatskoj kinematografiji

Mateja Ilijašev završila je studij snimanja na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, gdje je razvila snažan interes za vizualno pripovijedanje, filmsku produkciju i audiovizualne medije. Tijekom obrazovanja sudjelovala je u realizaciji kratkih filmova, glazbenih spotova i drugih produkcijskih projekata, stječući iskustvo u radu s kamerom, rasvjetom i organizacijom snimanja. Nakon filmskog obrazovanja profesionalni put usmjerila je prema event industriji, gdje je razvila stručnost u radu s LED ekranima, truss sustavima, video streaming projektima i tehničkoj realizaciji događanja. Tijekom rada u

Na unutra: Martin je dječak koji se igra sa dvorcima i lutkama ali se to zapravo kaže Martin je autor stop-motion animiranih filmova. Završio je odjel za animirani film na akademiji likovnih umjetnosti i od onda se strastveno bavi stop-motion i 2d animacijom a također je održao više radionica animiranog filma za djecu. Osim toga misli da je kiparstvo baš super pa ima doma kutiju gline od koje svako toliko nešto napravi! Ah, kad bi bar bilo više vremena u

Pavle u svoje slobodno vrijeme voli otkrivati, pisati i osluškivati raznorazne priče. A što je stariji, sve mu više uspijeva da većinu svoga vremena naziva slobodnim. Ostalo vrijeme trudi se, koliko je u njegovoj moći, da pomogne velikima i malima da postanu glavni likovi u svojim pričama, a ne da većinu života provedu kao sporedni likovi u tuđim. Voli se igrati i zato voli Frooom! radionice. Malo više o Pavlu Perkoviću.

Boris Vuković redatelj je kratkometražnih filmova koji su prikazivani na brojnim međunarodnim festivalima, uključujući Pula Film Festival, Dhaka International Film Festival i Immigration Film Fest. U njegovoj filmografiji posebno se ističu filmovi Izlet (2017) i Kriza (2021), prvi hrvatsko-korejski film. Trenutno razvija nekoliko projekata u području videoigara, među kojima se izdvaja njegov autorski projekt Shooting Range and Ice Cream, koji je dobio potporu Hrvatskog audiovizualnog centra kao relevantan doprinos domaćoj audiovizualnoj umjetnosti. Uz umjetnički rad, Vuković vodi radionice iz područja filma i razvoja videoigara. S

Igor Savatović – čovjek koji je proveo više vremena iza  kamere nego ispred ogledala Igor Savatović već više od 25 godina uspješno dokazuje  da se život može promatrati kroz objektiv – i to vrlo  stabilno. Tijekom karijere prošao je gotovo sve moguće  uloge u filmskoj i televizijskoj produkciji, osim možda  one koja uključuje mirno sjedenje i nečinjenje. Kao snimatelj radio je na dokumentarnim filmovima,  kratkim igranim filmovima, reklamama, korporativnim  videima i glazbenim spotovima. Snimio je oko 500  epizoda različitih TV

Jelena Ratko dolazi iz Rijeke, gdje je otkrila da voli fotografiju, pisanje i vizualno izražavanje. Kasnije se na putovanjima svijetom tijekom studija novinarstva upoznala i s filmom. Kao polaznica sudjelovala je na više od 30 filmskih i kreativnih radionica. A onda ih je počela i voditi, što joj donosi sreću i zadovoljstvo. Inspiraciju pronalazi uz more i u šumi.

Dora Borecki, rođena u Zagrebu, vjeruje da je život najbolji kad ima dobru priču, malo improvizacije i publiku koja reagira na pravim mjestima. Zato i sama voli posjećivati mjesta na kojima može proširivati znanja, stvarati i režirati dobre priče. Dane provodi između par kazališta, učenja i poučavanja. Osim kazališta, velika joj je ljubav i film. Jednako uživa ispred kamere kao i iza nje. Najviše voli s malima, malo većima i najvećima istraživati kako dobre ideje pretvoriti u još bolje scene

Ivana je rođena 2001. godine u Zagrebu. Vjerojatno samo mrvicu kasnije nego što se to dogodilo, shvatila je da je njezina omiljena aktivnost smišljanje različitih priča. Tako je nekako cijeli život odlučila vrebati priče, gdje god se one mogu pronaći, i za svaku od njih pokušati pronaći najbolji način da se ispričaju – i zato posebno uživa u stvaranju i gledanju filmova i kazališnih predstava. Kad ne vreba priče uokolo, Ivana studira ruski jezik, komparativnu književnost i dramaturgiju. Još uvijek